Riječ je o prvom cjelovitom hrvatskom prijevodu ove knjige znamenitog antičkog enciklopedijskog djela Naturalis historia, čime se jedno od ključnih djela antičke prirodoslovne i intelektualne tradicije po prvi put u cijelosti približava hrvatskoj čitateljskoj publici. Predstavljanje organiziraju Muzej grada Splita i Institut za klasične jezike i antičku civilizaciju Latina & Graeca.
U desetoj knjizi Plinije Stariji donosi opise ptica i drugih letećih bića, njihova ponašanja i simboličkog značenja u antičkoj kulturi. Djelo je važan izvor za povijest znanosti, zoologiju i razumijevanje antičkog pogleda na prirodu.
Plinijevo Prirodoslovlje jedan je od najambicioznijih intelektualnih pothvata antičkoga svijeta u kojem autor, vođen iznimnom marljivošću, nastoji sistematizirati i objediniti znanje svoga vremena u jedinstvenu enciklopedijsku cjelinu. Knjiga posvećena pticama posebno je dragocjena jer donosi opise njihova ponašanja, migracija i simboličkog značenja u antičkoj kulturi.
Uvodna studija uz prijevod nudi interpretaciju Plinijeva djela s posebnim naglaskom na ornitološke aspekte te smješta autorova promišljanja u širi kontekst antičke znanosti, filozofije i religijske prakse. Poseban izazov u prevođenju predstavljalo je prepoznavanje brojnih životinjskih i ptičjih vrsta, jer se Plinije oslanjao na grčke i druge izvore čija se terminologija često teško može precizno povezati s današnjim znanstvenim nazivljem.
Ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić ističe kako objavljivanje ove knjige predstavlja važan doprinos hrvatskoj humanistici i proučavanju antičke baštine.
„Objavljivanje desete knjige Naturalis historia u hrvatskom prijevodu važan je doprinos hrvatskoj humanistici i proučavanju antičke baštine. Plinijeva knjiga o pticama i drugim letećim bićima donosi prvi cjeloviti prijevod na hrvatski jezik, popraćen opsežnom znanstvenom studijom koja to ključno djelo antičke enciklopedijske tradicije približava studentima, znanstvenicima i široj kulturnoj javnosti bez posredovanja stranih jezika“, istaknula je.
Dodaje i kako Plinijevo djelo, unatoč povremenoj lakovjernosti svojstvenoj antičkim znanstvenim tekstovima, i danas zadržava trajnu vrijednost kao svjedočanstvo o načinu na koji su Rimljani promatrali i tumačili prirodni svijet, a autorova razmišljanja o odnosu čovjeka i prirode u mnogim se aspektima mogu povezati i sa suvremenim ekološkim pitanjima.
Ovaj prijevod nadovezuje se na ranije izdanje prijevoda knjige o morskim bićima iz Plinijeva Prirodoslovlja, koje je također priredila Inge Belamarić, donedavno profesorica na splitskoj Klasičnoj gimnaziji. Time se postupno gradi hrvatski korpus prijevoda jednog od najvažnijih antičkih prirodoslovnih tekstova, čime se ne samo obogaćuju hrvatska humanistika i klasične studije, nego se pridonosi i razvoju znanstvene terminologije te jača dostupnost antičke intelektualne baštine na hrvatskom jeziku.
Uz pozdravni govor ravnateljice Vesne Bulić Baketić, o knjizi će na predstavljanju govoriti prof. dr. sc. Tamara Tvrtković, prof. dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić, prof. dr. sc. Ivan Urlić, dr. sc. Bratislav Lučin te prevoditeljica Inge Belamarić.
Predstavljanje knjige u Muzeju grada Splita pružit će publici priliku da se pobliže upozna s jednim od najvažnijih djela antičke enciklopedijske tradicije te s radom na njegovu suvremenom hrvatskom prijevodu.
Vidimo se!